Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
Biblioteka Hrvatski povijesni roman
Crna kraljica - Higin Dragošić Posljednji svoga roda - Milutin Mayer Vuci - Milutin Nehajev Cihlar Vojača - Jagoda Truhelka Čiopa - Svevlad Slamnig Gorak okus duše - Feđa Šehović
Posljednji svoga roda Ovaj roman nastavlja priču romana Krvavi sabor križevački u kojemu Mayer prikazuje "pokolj hrvatskih velmoža, koje je vodio Stjepan Lacković, a na prevaru ih je dao pogubiti hrvatsko-ugarski kralj Sigismund (Žigmund). " Roman Posljednji svoga roda prikazje daljnje feudalne borbe hrvatskih velikaša na kraju 14. i početku 15. stoljeća protiv kralja Sigismunda, a uz podršku bosanskog velmože Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Knjigu je pripremio, pogovor, bilješku o povijesnoj pozadini romana i povijesnim osobamakoje se u romanu spominju napisao Ivo Zalar.
Vuci Više od pola tisućljeća (među rođenjem prvoga poznatoga kneza Krčkog Dujma I. 1118. i nasilnom smrću posljednjeg pripadnika slavne hrvatske velikaške loze Frana Krste Frankopana 1671) trajala je ključna frankopanska uloga u životu hrvatskoga naroda. U ovome se romanu, čija je radnja smještena u razdoblje od 1514. do 1529. prati posljednja trećina života glavnoga lika Krste Frankopana do njegove pogibije pri opsadi Varaždina i sprovoda u Modrušu. Priredio Josip Vončina.
Čiopa Za središnju temu svoje priče Svevlad Slamnig je uzeo politiku, način na koji se ona vodi i čimbenike koji na nju utječu, pri čemu su privatni životi njegovih junaka u isto vrijeme i materijal, ali i pokretač tih političkih zbivanja. U maniri pustolovno-špijunskih romana autor pripovijeda o Dubrovniku i Dubrovčanima, te o politici (i tajnoj politici) Dubrovačke Republike u doba prvoga rusko-turskog rata 1768 - 1774.. Knjigu je priredio Pavao Pavličić.
Gorak okus duše U romanu je riječ o prvoj polovici XVI. stoljeća, koje je obilježeno provalom Turaka u srednju Europu i jačanjem mletačke vlasti u Dalmaciji. Dubrovnik je u okruženju uzajamno zaraćenih država i državica uspio očuvati neovisnost sve do poraza Ugarske kodMohača (1526), kad je potpao pod vrhovnu vlast turskoga sultana, pod kojom je ostao zamalo 300 godina. Roman je idealan obrazac hrvatskoga novopovijesnog romana u kojemu će čitatelj otkrivati nove prostore analogija s vremenom u kojem boravi. Izborna jelektira za učenike u gimnazijama, a privući će i sve čitatelje koje zanima hrvatski povijesni roman. Priredila Irena Lukšić.
Vojača Ovo je roman o Vojači, bosanskoj kraljici iz 15. stoljeća. "O žanrovskim osobinama Vojače čini se da je prva i jedina oduševljeno pisala Zagorka... uživljavajući se u "dirljivu sudbinu dviju dobrih i plemenitih duša koje nemila sudbina silovitom rukom nakon nekoliko sretnih časaka uzajamna života rastavlja". ...Radnja se odvija odmjereno, piše Zagorka, zaplet i rasplet "vrše se naravnim putem", a svaki prizor pobuđuje zanimanje za sljedeći. Spisateljica vodi čitatelja vještom rukom u davnu prošlost Bosne, čemu pridonose izravni opisi divlje prirode te snažni dramatski dijalozi radi kojih bi roman mogao poslužiti "kao zgodno gradivo za historijsku dramu" ". Knjigu je priredila, pogovor, tumač i bilješku o povijesnim osobama koje se spominju u romanu napisala Dunja Detoni-Dujmić.
Crna kraljica Radnja romana Crna kraljica precizno je vremenski datirana: zbiva se u 15. stoljeću, 1441. godine, a povijesni okvir priče tvore sukobi između Griča i Medvedgrada te spletke na dvoru grofova Celjskih, koji su u to doba kupili Medvedgrad od Rudolfa Albenai postali njegovim gospodarima. Kao provodni motiv pojavljuje se i storija o nesretnoj sudbini lijepe Veronike Desinićke, motiv u literaturi vrlo popularan i rado korišten. Naslov Crna kraljica odnosi se na Barbaru Celjsku, udovicu hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda (Sigismunda) Luksemburškog i sestru kneza Fridrika Celjskog. Ta žena uvijek odjevena u crno bila je, prema narodnoj predaji, razvratna i okrutna te se vjerovalo da donosi nesreću. Knjigu je pripremio, predgovor Povijesni roman u hrvatskoj književnosti, pogovor, bilješku o povijesnoj pozadini romana i o povijesnim događajima koji se u romanu spominju napisao Krešimir Nemec.