Duhovna kultura antičke Istre Vesna Girardi Jurkić
Šifra: X14-10
Dostupnost artikla: Artikl nije dostupan
Autor
Vesna Girardi Jurkić
Uvez
Tvrdi s omotom
Izdavač
Školska knjiga
Godina izdavanja
2005
Stranica
296
Stanje
Rabljeno / Oštećeno / stanje 5/10
15,93 €
Proizvod trenutno nije dostupan
Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
Duhovna kultura antičke Istre Vesna Girardi Jurkić
NAPOMENA: oštećena korica na zadnjoj strani - ćoškovi
Knjiga Kultovi u procesu romanizacije antičke Istre Duhovna kultura antičke Istre dr. sc. Vesne Girardi Jurkić nameće se kao temeljac svakoga budućeg istraživanja istarske prošlosti staroga vijeka. Dugogodišnja autoričina istraživanja rezultirala su cjelovitom sintezom o kultnim spomenicima antičke Istre, o njihovu nastajanju i bivanju u duhovnoj prošlosti antičkih istarskih žitelja. Autorica obrađuje brojna važna pitanja vezana za kultove, kultne zajednice, kultna središta, cjelovito prezentirajući religijske i duhovne utjecaje na život stanovnika. Katalog kultova, kultnih i mitoloških spomenika temeljni je dio ove monografije. Analizirajući zavjetne žrtvenike, zavjetne ploče, epistile, statue, kultne figurice i dr., autorica nas upoznaje s autohtonim, rimskim, grčkim, orijentalnim i sinkretističkim božanstvima antičke Istre, uvodeći nas u fascinantni istarski panteon. Duhovna kultura antičke Istre zaokružen je pogled na religijsku problematiku (kultove) antičke Histrije i prvo je većedjelo nakon više od stoljeća i pol arheoloških i povijesnih istraživanja u Istri i okolici. (...) Autorica se ovom problematikom bavi dugo vremensko razdoblje i njome suvereno vlada. U djelu je sustavno i pregledno iznesena vrlo složena građa, a način prezentacije omogućuje da ovo djelo postane i ishodište za daljnja istraživanja –djelo je polazište za izučavanje duhovne kulture antičke Istre bez obzira na to koji će se spomenici otkriti u budućnosti. Dr. sc. Vesna Girardi Jurkić uspješno i umješno nadilazi uobičajene pristupe tumačenju epigrafa. Slijedom dostupnih joj tvarnih arheoloških činjenica autorica proširuje poglede i spoznaje o epihornim božanstvima i kultovima Histra i Liburna, pojavi carskog kulta, sinkretizmu autohtonoga i romanskog vjerovanja, kao i naznakama pobjedničkog nastupa kršćanstva. (...) Trijeznim prosudbama tih pojava, analitičkim postupkom, a nadasve sintetičnim razlaganjem problema, autorica je načinila i znatan teorijski iskorak upromicanju ukupnoga duhovnog naslijeđa antičkog razdoblja Istre, umješno se koristeći izvorima i oblikujući podlogu potanjim osobnim razmatranjima.