Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad:
53,00 €
Fantom slobode književni časopis 1/2014
Većina priča autorica predstavljenih u Fantomu slobode 1/2014 govori o moru, nipošto onom s turističkih prospekata, nego egzistencijalnom, u koje smo uronjeni i kad je odsutno ili pak nedohvatljivo — i možda smo baš tada najviše u njemu. Zadranka Korana Serdarević, komparatistica i kroatistica, već je pobijedila na Večernjakovu natječaju Ranko Marinković zahvaljujući svojem suptilnom izražavanju višeslojnosti ljudskog iskustva: u njezinim pričama iskustvo postaje onakvim kakvim ga čovjek sam odabere vidjeti, iskustvo postaje raznoliko, mnogostrano, neuhvatljivo. Ružica Gašperov naizgled suhim pripovijedanjem obavještava čitatelja o sočnom životu koji sam treba uzeti u ruke, umjesto da čeka da mu padne u krilo, a lirska proza Beograđanke Jelene Paligorić, koja se prvenstveno bavi dramom, puno je nenametljive sjete. Kristina Posilović, kroatistica iz Rijeke, piše duhovite eseje o društvu i ponašanju, uspješno spajajući sadašnjost i uspomene. Smilja Savin dugogodišnja je kratkopričašica koja se ovdje okušala u pripovijedanju u drugom licu. Voajerski svjedočeći erotskom odnosu na plaži, stavlja čitatelja u položaj da se sam sa sobom dogovori koliko je spreman predati se toj erotičnosti, a koliki dio njega će ipak ustuknuti kad mu pripovjedač kaže da je on, čitatelj, taj koji uživa u erotičnosti. Iva Pejković i Marija Biljan autorice su vješto napisane proze prožete slutnjama i neodređenim dojmovima koji čitatelje vode do ruba razumijevanja. Splićanka i arheologinja Sanda Hančević, pak, donosi čarobnu priču na tragu mitologije i poganskih vjerovanja, a njena sugrađanka Mislava Zuppa Rašić, mlada kulturologinja, donosi izvadak iz života u kojem su likovi ostvareni na razini ideja. Vrlo konkretna priča Luce Kozine, mlade kroatistice iz Splita, nemilosrdnom specifičnošću ledi krv u žilama i navodi čitatelja da se ponovno zapita ona pitanja koja se pitao tijekom rata i koja će se pitati tijekom bilo kojeg rata. Iva Tkalec iz Varaždina, pobjednica natječaja Prozak, razonodi nas pričom o starosti koju istovremeno parodira i daje do znanja da je ona uvijek blizu i čeka svakog čovjeka. Drama Kućni posjet teatrologinje Tanje Novak vješto i duhovito analizira, secira i servira političke i socijalne odnose u Hrvatskoj. Pod duhovitim prismotrom Novak glatko izbjegava satiričnost koja lako zapada u banalno i plitko ismijavanje društva. Njezino pero duhovito pogađa tamo gdje ona želi, a pritom ostvaruje snažno kritičko djelo. Ovo izdanje Fantoma slobode donosi poetski blok sastavljen od pjesama manje ili više poznatih pjesnikinja — ali čije je pisanje bez iznimke vrlo zanimljivo. Rodno obilježeno pismo, kao i u proznom bloku, valjalo bi potaknuti na razmišljanje o potencijalnim strukturnim i sadržajnim svojstvima ženskog pisanja. Ciklus ovog broja počinju visoko intelektualne i cerebralne pjesme Lidije Dujić, na što smo navikli već i u drugim njezinim djelima, a za čije je potpuno razumijevanje potrebno određeno književno znanje; međutim, one se i bez tog znanja daju osjetiti, a njihova se komunikabilnost ostvaruje i na intuitivnoj razini. Mlada pjesnikinja Marije Bralović iz Požege u Srbiji gradi draž pisanja na rascjepkanosti i iznenadnim senzacijama svakog novog komadića kratkog stiha. Bosanskohercegovačka pjesnikinja Jelena Remetić donosi dašak nadrealizma i njemu svojstvene čudnovate senzacije. Slijede romantične pjesme mlade Imoćanke Valentine Divić koje odišu mistikom i tajanstvenošću. Debitantica Suzana Štehec iz Zaboka iznenađuje svojom odvažnom lirikom koju je potrebno pročitati i više puta da bi legla na svoje mjesto. Marta Onjin iz Subotice daje nam simulaciju diskursa matematičkih ispitnih pitanja, diskursa osmrtnica i ustaljenih fraza koje se ispisuju u školskom dnevniku čime s tim poznatim tekstovima gradi dijaloški odnos i preispituje potrebitost njegovih sustavnih ponavljanja. Iskusna pjesnikinja Katica Felštinski dariva nas ugodnom slikovitom lirikom koja ne bježi od ljubavi i sudbonosnih značenja. Poezija mlade pjesnikinje Norme Trkovnik, koja objavljuje prvi put uopće, odiše žudnjom, a njezin lirski subjekt pokazuje kako u životu može naći oduševljenje i posebnost u malim stvarima. Zora Birimiša iz Splita razgaljuje nas poezijom uspomena kojom dominira nostalgičan ugođaj, a Karolina Zelenika daje nam prekrasne analitičke pjesme u maniri najboljih suvremenih pjesnika. Mladi znanstvenik Robert Bagarić oduševio je urednike lucidnim lirskim fragmentima objedinjenim u ciklus Odbljesci koji ovdje donosimo u cijelosti. Bagarić Odbljescima pokazuje začudno poznavanje funkcioniranja ljudskog duha pa se i nehotice pitamo: tko je taj autor koji me tako dobro poznaje? Putopis bosanskohercegovačkog putnika Borisa Maksimovića zaokružuje ovo izdanje Fantoma slobode svojim liberalnim, otvorenim pristupom različitim kulturama koje spaja u osviještenom diskursu. Nepatvoren užitak s kojim prikazuje te razlike, Maksimovića, koji je na početku literarne karijere, potvrđuje kao relevantan glas među suvremenim putopiscima. Nakon književnih priloga nešto zabavno. Na temat o tome kako je biti urednik u Hrvatskoj, predstavljen u prošlom Fantomu slobode uglavnom iz vizure urednica, stiglo je vrlo duhovito reagiranje za koje bi nam bilo žao da ga ne podijelimo s čitateljstvom. Zadnji blok posvećen je Dariu Šolmanu, njujorškom umjetniku splitskih korijena i njegovu online filmskom dnevniku.