Knjiga o kalendarima Zvonimir Šikić

Name: Knjiga o kalendarima Zvonimir Šikić
SKU: ENC-656
Price: 20 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Šifra: ENC-656

Dostupnost artikla: Artikl nije dostupan

Autor	Zvonimir Šikić
Uvez	Tvrdi
Izdavač	Profil
Godina izdavanja	2001
Stranica	288
Stanje	Rabljeno / Vrlo dobro očuvano 9/10

20,00 €

Proizvod trenutno nije dostupan

Knjiga o kalendarima Zvonimir Šikić

Ovo je knjiga o povijesti kalendara, vrstama i astronomskoj uvjetovanosti dana, sati i godina. Od babilonskoga, egipatskoga, grčkoga i sve do kršćanskoga kalendara prošlo je puno vremena ali se svako vrijeme točno računalo. Ova knjiga potvrđuje već znanu istinu kako je standardizacija vremena oduvijek postojala. Vrijednost knjige je pojačana dobrim fotografijama i rukopisima iz starih kalendara.

Krajem prošlog tisućljeća počele su rasprave o tome kada će početi 3. tisućljeće. Dva nepomirljiva tabora, tabor 2000. i tabor 2001., počeli su rovovski rat ne odstupajući ni stope od svojih pozicija. I sam sam se uključio u te rasprave pokušavajući relativizirati obje pozicije, ali i prizemljiti često oholu superiornost tabora 2001. Tako se dogodilo da sam od 1997. višekratno govorio o toj temi; u znanstvenim društvima, sveučilišnim institucijama, na javnim tribinama, radiju i televiziji. Većina tih izlaganja samo se djelomično bavila pitanjem početka 3. tisućljeća, a sve češće i sve iscrpnije poviješću kalendara, njegovom astronomskom pozadinom i raznovrsnošću kalendarskih tradicija. Deseci izvora kojima sam se koristio, polako su prerasli u stotinu, a ja sam pomalo postajao stručnjak za kalendare…

Knjiga je pisana za najširu publiku, pa sam odustao od navođenja stotina referenci. Sastoji se od pet dijelova koji se mogu čitati neovisno, zbog čega se može naići na neko ponavljanje. U prvom dijelu, kroz osam potpoglavlja, obrađuje se povijest gregorijanskog kalendara i njegovih prethodnika. U drugom dijelu, u 12 potpoglavlja, opisuju se najznačajniji svjetski kalendari, od najstarijih babilonskih koji su već zaboravljeni, do suvremenih racionalnih koji još nisu prihvaćeni. Treći, veoma kratki dio, posvećen je problemu početka 3. tisućljeća. Četvrti dio, koji ima pet potpoglavlja, bavi se astronomskom pozadinom kalendara i nešto je zahtjevniji za čitanje. Tu nalazimo objašnjenja osnovbnih kalendarskih jedinica, dana, godine, mjeseca i tjedna, kao i temeljne nekalendarske jedinice sata. U petom dijelu su dodaci koji obrađuju standardizaciju vremena ( i posebno uvođenje ljetnog vremena), neke astrološke zablude u vezi sa zodijačkim zviježđima, te odnos zvjezdanih i sunčevih perioda (npr. zvjezdane i sunčeve godine, zvjezdanog i sunčevog dana itd.) Taj posljednji dodatak nešto je teži i zahtijeva razumijevanje elementarne srednjoškolske matematike.