Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti Stjepan Sučić

Name: Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti Stjepan Sučić
SKU: X20-107
Price: 19.91 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Šifra: X20-107

Dostupnost artikla: Artikl je dostupan

Autor	Stjepan Sučić
Uvez	Tvrdi
Izdavač	Matica hrvatska Križevci
Biblioteka	Škrinja
Stranica	489
Stanje	Rabljeno / Vrlo dobro očuvano 9/10

19,91 €

Dodaj u košaricu

Odabrana opcija trenutno nije dostupna

Rok isporuke: Odmah

Cijena dostave: 2,00 €

Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad: 53,00 €

Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti Stjepan Sučić

Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti : od Marulića do Kaleba i Tadijanovića : izbor / priredio Stjepan Sučić. Križevački štatuti

Knjiga sadrži čitanku tekstova najljepših stranica hrvatske književnosti o gozbama i zdravicama i Križevačke štatute. Osim čitanke i Štatuta, objavljen je i Veliki ritual o krščenju mošta iz Krapinskog vandrčeka, ulomak iz knjige Naše vino Milutina Urbanija. Tu je i tekst Vitomira Belaja o Križevačkim štatutima u kulturnome kontekstu kao i Napomene o jeziku Mije Lončarića.

Što su zapravo Križevački štatuti? Najkraći odgovor stoji u podnaslovu knjige Zvonimira Pužara: „Vinsko-pajdaške regule (pravila) za sve domaće, društvene, prijateljske i pobratimske zabave i veselice”. Ljude je oduvijek radovalo družiti se s iskrenim prijateljima, a u vinorodnim krajevima tradicionalno je tu radost uvijek dodatno poticala i čaša vina. S vremenom su takva društva u svom veselju pomalo stvorila pravila druženja „oko punoga stola i punoga peharca, a med prelubelni i preštimani pajdaši”, po šaljivom uzoru na „prave” zakone i državna tijela, a s namjerom da se, provodeći ih, još više raspolože, nasmiju i zabave. I u tome im je itekako uspjelo, tako da su u svoje vrijeme bili popularni u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj te Sloveniji.

Pužarova knjiga donosi dvije verzije Štatuta u užem smislu (u smislu zakonske zbirke odredbi – paragrafa), prvu kako ju je u Križevcima zabilježio poslanik društva Barilo, a drugu preuzetu iz tiskanog zagrebačko-osječkog izdanja iz 1910. godine.