Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad:
53,00 €
Milan Steiner Umjetnički paviljon u Zagrebu
Milan Steiner bio je hrvatski pravnik, političar i publicist židovskog podrijetla, poznat po svojoj ulozi u intelektualnom i političkom životu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeća. Rođen 1865. godine, Steiner je bio aktivan u više polja, ali je najpoznatiji po svom doprinosu pravnoj znanosti, publicistici i svojoj borbi za prava Židova u Hrvatskoj.
Život i djelovanje: Obrazovanje i karijera:
Milan Steiner je stekao pravno obrazovanje i postao ugledan pravnik. Radio je kao odvjetnik, a bio je poznat po svojoj pravnoj ekspertizi i zalaganju za prava manjina, posebno židovske zajednice u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Politički angažman:
U političkom smislu, Steiner je bio uključen u liberalne i demokratske pokrete. Zagovarao je političke reforme i veću integraciju Židova u društvo. Steiner je bio aktivan u javnom životu te je otvoreno istupao protiv antisemitizma i diskriminacije. Publicistika:
Kao publicist, Steiner je pisao o mnogim temama, uključujući pravna pitanja, ljudska prava i političke analize. Njegovi članci i eseji bili su objavljivani u raznim novinama i časopisima u Hrvatskoj, a često je pisao o pitanjima od važnosti za židovsku zajednicu. Doprinos židovskoj zajednici:
Milan Steiner je bio jedan od ključnih figura židovske zajednice u Zagrebu. Kao zagovornik integracije i ravnopravnosti, sudjelovao je u brojnim aktivnostima koje su promovirale prava Židova i borbu protiv antisemitizma. Kasniji život: Nažalost, s dolaskom fašističkih režima u Europi, situacija za Milana Steinera i židovsku zajednicu postala je teška. Tokom Drugog svjetskog rata, kao i mnogi Židovi u Hrvatskoj, Steiner je bio izložen progonima. Preminuo je 1933. godine, prije nego što su se dogodili najgori događaji Holokausta, ali njegova borba za prava Židova i jednakost ostala je značajna u povijesti Hrvatske. Nasljeđe: Milan Steiner je ostavio iza sebe nasljeđe intelektualca i borca za ljudska prava. Njegov rad i zalaganje za pravdu, toleranciju i prava manjina bili su prepoznati ne samo u židovskoj zajednici, već i u širem društvenom kontekstu Hrvatske i Jugoslavije.