Mučenička Hrvatska: Ulomci iz hrvatske poviesti Mato Marčinko
Šifra: x50-17
Dostupnost artikla: Artikl nije dostupan
Autor
Mato Marčinko
Uvez
Meki s klapnom
Izdavač
HKD Sv. Jeronima, Zagreb
Godina izdavanja
2008
Stranica
433
Stanje
Rabljeno / Vrlo dobro očuvano 9/10
8,00 €
Proizvod trenutno nije dostupan
Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
Mučenička Hrvatska: Ulomci iz hrvatske poviesti Mato Marčinko
Na naslovnici je otiskan zemljovid Hrvatske za kralja Tomislava, oko godine 928. Knjiga sadrži 436 stranica, a autor ju je razdijelio na devet tematskih područja, s posebnim poglavljem pod nazivom Izvori i literatura, te Bilješka o piscu i slikovni prilozi. Mato Marčinko rođen je 1925. godine u Hrastovici pokraj Petrinje. Pučku je školu završio u Hrastovici 1936. g., klasičnu gimnaziju u Zagrebu i Hrvatskim Karlovcima 1944. g. Na Pravnom fakultetu diplomirao je 1952. godine. Cijelo ovo vrijeme bio je proganjan od komunističkih vlasti kao hrvatski domoljub. Prošao je Bleiburg i križni put, a poslije 1945. godine doživio je sve "blagodati" komunističke diktature za vrijeme Titove tiranije. Godinama je bio član radnik Matice hrvatske, te član Društva Sv. Jeronim.
Od najranije mladosti bavio se književnošću i znanošću, te je pod svojim imenom i svojim pseudonimom Tomislav Heres objavio niz književnih i znanstvenih djela iz književnosti i povijesti svoga hrvatskog naroda. Široki je dijapazon njegovog književnog i povijesnog rada, a kao domoljubni pisac i znanstvenik osobito se zanimao i proučavao povijest svoga hrvatskoga naroda kojemu je pripadao i pripada cijelim svojim bićem. Mato Marčinko je bez sumnje poznati i priznati hrvatski književnik i znanstvenik, na žalost poznat manje nego što on zaslužuje svojim književnim i znanstvenim radom, ali to je sudbina svakoga hrvatskog domoljuba.
Kao što smo već istakli, ovo golemo djelo koje se sastoji od devet poglavlja počinje s proučavanjem 1102. godine, gdje se g. Mato Marčinko bavi problematikom hrvatskog kralja Petra Svačića iz godine 1093. do 1097. godine, iznosi problematiku Petrovog Gvozda, krunidbu ugarskog kralja Kolomana, spominje dvanaest hrvatskih plemena te na svoj znanstveni način proučava povijest iz ovog razdoblja svoga hrvatskog naroda. Poslije toga pisac Mato Marčinko govori u raznim poglavljima o raznim temama iz hrvatske povijesti, pa tako možemo spomenuti poglavlja pod nazivom "Nalegoše Turci na jazik hrvatski", zatim "Državotvorstvo prvog predsjednika obnovljene hrvatske države dr. Franje Tuđmana", zatim veoma zanimljiva poglavlja "Od Krbave do Den Haaga", te poglavlje "Hrvatski narod ne može opstati bez svoje samostalne suverene hrvatske države", s osobitim osvrtom na povijest hrvatskih muslimana te poglavlje "Hrvati kratko pamte".
Bleiburšku tragediju i križne putove hrvatskoga naroda 1945. godine obradio je u istoimenom poglavlju s posebnim osvrtom na Jazovku, "Misno slavlje nad otvorenom jamom Jazovka", "Spomen pohod Jazovka 2007.", "Crngrob", "Macelj", "Izjava članova predsjedništva HKVPR i članica vijeća HUVRP", te "Odžak". Veoma su zanimljiva i poglavlja u kojima g. Mato Marčinko gleda na Hrvatsku danas, a to obrađuje u posebnim poglavljima pod nazivom "Hrvatska na umoru" te poglavlje "Mučeništvo hrvatskog jezika", s posebnim osvrtima na hrvatski iskon, doselidbu indoiranskih Hrvata, zlokobnu slavistiku, podrijetlo i nastanak hrvatskoga jezika i pisma, "Hrvatski jezik na mučilištu" te "Obrana hrvatskog jezika".
Posebnu pažnju valja posvetiti čitanju poglavlja pod nazivom "Memento od Gvozda do Den Haaga", a osobito na poglavlja "Smrt Petra Svačića na slici Otona Ivekovića", "Smrt Petra Kružića", "Sigetska sumnja", "Ime vimdar ima", "A smrt je čekala u Bleiburgu", "U arhivu UDB-e i OZNA-e", dalje "Hrvatska je uskrsnula na vukovarskom križu", "Vukovar pamti", "Tezno - najveća grobnica Hrvata", "Hrvatski branitelji nemate pravo na šutnju", "Zar mrtvi su", "Govor akademika Josipa Pečarića na prosvjednom skupu Ne ćemo treću Jugoslaviju", "Pismo bl. Alojziju Stepincu" i konačno "Betlehemsko Svijetlo".