Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
Plameni inkvizitori 1-2 Marija Jurić Zagorka
U centru je borba Katoličke crkve protiv “krivovjernih” bogumila, sukob i izmirenja ugarskih kraljeva s Rudolfom Hasburškim i češkim kraljem Otokarom, te svađa hrvatskih velikaša Gisingovaca i Babonića, odnosno o vremenu luđačkog praznovjerja, “bjesnila histerične krvoločnosti, vijeku ludosti i histerije u kojem vlada samo pravo jačega”. Zagorka, međutim, stavlja u središte pripovijesti i slabo poznato vrijeme hrvatske povijesti, tzv. “prvi hrvatski staleški sabor” održan 1273. godine na Griču, kao Slavonski sabor.
Za razliku od Tajne krvavog mosta, koju je Zagorka anonimno objavljivala, zbog velike zainteresiranosti publike željne Zagorkinih djela, Jutarnji list je iskoristivši taj polet, te koristio autoričino ime kao glavni mamac “Plamenim Križarima“: “Kakav je bio život u tom sredovječnom Zagrebu, gdje je u malom, ogradjenom prostoru bilo i više narodnosti, i plemstva, ban, herceg, gdje je bilo gradjanstva, obrtnika, trgovaca, gdje se često za duže vremena zadržavao kraljevski dvor sa sjajnom pratnjom? Zanimiv život sa svim obilježjima i sa svom romantičnošću Srednjeg vijeka, život u kojem su divlje strasti i plemenite kreposti, mržnja i ljubav pokretale tadanje jake i tvrde ljude.
Taj zanimljivi život starog srednjovječnog Zagreba prikazuje Zagorka živo i historiski vjerno u svom novom velikom romanu Plameni križari. Doba književno još neobradjeno – domače sredovječne historije za Arpadovića. Lica romana: historijske ličnosti, romantični junaci i junakinje, plemići, vitezovi, inkvizitori, alkimisti, uopće svi raznovrsni tipovi sredovječnog društva. Radnja historijska: dramatski sukobi jakih karaktera, zanimivi zapletaju, potresni prizori, ljubavne zgode, orgije divljih strasti, haranje plamena vjerske mržnje u strahovitim progonima krivovjeraca.
Mjesto radnje: naši krajevi, Hrvatska, Slavonija, Primorje, Dalmacija, Bosna, zagrebački Grič i kaptol i svi ostali naši gradovi, velikaški i plemićki utvdjeni dvorovi i historijske vjerne od A. Maurovića” (Jutarnji list, 1928.) U romanu su istaknuta tri posve različita para, čije sudbine se međusobno isprepleću, čime ljubavni i povijesni zaplet postaje neraskidivo povezan, te s jedne strane postoji prava ljubav i borba za interese hrvatskog naroda, dok s druge strane prijeti zlo plamenih inkvizitora, metaforički reprezentiranog u naslovnici romana.