Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad:
53,00 €
Potražna strana tržišta i odlučivanje Ivan Santini
Nakon radova koji su obrađivali ponudu Ivan Santini nam prezentira, na sebi primjeren način, potražnu stranu tržišta. Najnoviji autorov rad se nastavlja na njegove prethodno objavljene dvije knjige i čini cjelinu.
Rad je sukladno profesionalnoj orjentaciji autora podijeljen na slijedeće dijelove: 1. Teorija kardinalne korisnosti 2. Koncept krivulje indiferencije 3. Teorija otkrivene preferencije 4. Analiza atributa 5. Potrošačev izbor u uvjetima rizika i neizvjesnosti 6. Funkcija potražnje i krivulja potražnje 7. Elastičnost potražnje 8. Procjena potražnje 9. Predviđanje potražnje 10. Tržišna ravnoteža 11. Elementi ekonomske analize.
Profesionalnim ekonomistima iznesena struktura jasno ukazuje širinu pišćeva zahvata i ambicioznost projekta. Poznavaoci radova Ivana Santinija znaju da se radi o studioznom istraživanju. Studenti profesora Santinija znaju da se radi i o sistematičnom i lako pisanom i stoga prepoznatljivom stilu. Sve u svemu dobili smo rad koji neće biti moguće zaobići prilikom usavršavanja današnjih i budućih ekonomista.
Poseban razlog zbog kojeg ističem ovaj rad usmjeren je starijoj generaciji. Naime, u prethodnom sustavu pitanjima potražnje davalo se neuporedivo manje pažnje nego što je to dopustivo u tržišnom sustavu (više se je vodilo računa o ponudi što je bila karakteristika svih socijalističkih zemalja). Problemi potražnje posebno se dramatiziraju u procesu globalizacije kada male i nerazvijene zemlje, koje su pored ostalog i u procesu dramatične tranzicije, bivaju naprosto usisane putem preuzimanju upravo njihovog malog i često plitkog tržišta. Ovo se odvija na mnoge načine od kojih ističem problem ekonomije obujma i malog nacionalnog tržišta što znači da sve manji broj roba i usluga je moguće na malom tržištu učinkovito proizvoditi i razvijati putem nacionalnog tržišta. Drugi razlog kojeg valja imati u vidu jest razaranje nacionalne privredne strukture što eliminira nacionalnu privrednu aktivnost koja se ogleda kroz smanjenje rasta nacionalnog privrednog proizvoda, kroz rasprodaju obiteljskog srebra, kroz zaduživanje u inozemstvu iznad granica mogućnosti u funkciji finalne potrošnje a ne i razvoja, kroz rast nezaposlenosti, itd. Istovremeno destrukcija privredne strukture u uvjetima nelinearnog vremena čini tekuće zaostajanje konačnim zaostajanjem čime se zemlje sa perspektivom ubrzano približavaju periferiji, dakle, nerazvijenim zemljama. Sve je ovo dramatizirano sa vrlo visokim socijalnim nabojima i svim učincima koji uz to idu.
Rad je strukturiran na način da se napušta dilema mikro ili makro ekonomija. Autor polazi od potreba hrvatskih čitalaca i priču započinje od mikroekonomije i završava makroekonomskom politikom. Na ovaj način autor pokazuje, za mene i dokazuje, da u maloj i otvorenoj zemlji kao što je Hrvatska razvoj nije moguć tržišnim silnicama već je potrebna strategija razvoja. Ovo znači jasno definiran sustav i politika na mikro razini i izgradnja nužnih pretpostavki kako bi se dinamizirala privredna aktivnost na makro razini. Odnos ciljeva i resursa svakako imaju dramatično značenje u odabiru modela i politika makroekonomske politike. Upravo intervencionizam znači brižljivo istraživanje tržišta, poglavito potražne strane, i korištenje istog u cilju dinamiziranja privrednog razvoja. Opet i iznova podvlačim uspjeh Slovenije koja je u osnovi koristila upravo iznesen scenarij.
Zaključno želim sugerirati današnjim i budućim ekonomistima da rad prof. dr. sc. Ivana Santinija prouče kako bi se osposobili da djelatno implementiraju svoje poduzetničke i ine mogućnosti i talente u smislu «nove kombinacije faktora» kako je to svojevremeno pred više od šezdeset godina obradio i u ekonomsku teoriju i politiku uveo veliki ekonomist J.A. Schumpeter.