Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
Prizori tuđeg stradanja Susan Sontag
U svojoj se najnovijoj knjizi Susan Sontag vraća temi izloženoj u svojim ogledima o fotografiji. Još davne 1977. u knjizi «O fotografiji» ona je upozorila na ono čega smo danas svjesni više no ikad - kako su mediji pretvorili slike užasa i okrutnosti u jedno od općih mjesta naše svakodnevice.
Jesu li gledatelji otupjeli ili ih izloženost prizorima tuđe patnje uzbuđuje? Kako to djeluje na njihovo poimanje stvarnosti i što točno znači suosjećati sa stradanjima ljudi u ratnim područjima dalekih zemalja? U “Prizorima tuđeg stradanja”, Sontag se vraća tim pitanjima i angažirano i uvjerljivo raspravlja o povijesti medijskog predstavljanja ratova i nesreća. Kako se osjećamo gledajući čuvene Goyine Strahote rata i fotografske dokumente Američkog građanskog rata, linčovanja Crnaca na jugu Sjedinjenih Američkih Država, nacističkih koncentracijskih logora ili televizijskih slika iz Hrvatske, Bosne, Ruande, Izraela i Palestine i New Yorka 11. rujna – pobuđuju li ti prizori u nama apatiju ili sućut, negodovanje ili nasilnost? Nema jednoznačnih odgovora, ali kad bi ih bilo, sugestija Susan Sontag je uvijek “djelovati”. “Samilost je nestabilan osjećaj. Potrebno ju je prevesti u djelovanje ili će izblijedjeti. Pitanje je što učiniti s potaknutim osjećajima, s priopćenim spoznajama.”