Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad:
53,00 €
Problem saznanja A.J. Ayer
Problem saznanja (ili epistemologija) se bavi pitanjem kako znamo ono što znamo, odnosno kako dolazimo do saznanja i što čini opravdano vjerovanje. A.J. Ayer, britanski filozof i jedan od vodećih predstavnika logičkog pozitivizma, značajno je doprinio ovoj temi kroz svoja djela, a posebno kroz knjigu "Jezik, istina i logika" (1936.).
Ayerov pristup problemu saznanja Ayerov epistemološki stav se temelji na empirizmu i logičkom pozitivizmu. Prema logičkom pozitivizmu, jedini smisleni iskazi su oni koji su analitički (logički istiniti, poput matematičkih istina) ili sintetički (empirijski provjerljivi). Dakle, sva valjana saznanja dolaze iz dva izvora:
Empirijsko saznanje: Znanje koje dolazi iz iskustva, tj. putem osjetila. Na primjer, znanje da je stol tvrd ili da je nebo plavo temelji se na osjetilnom iskustvu.
Analitičko znanje: Znanje koje je istinito po definiciji, poput matematičkih i logičkih istina. Na primjer, rečenica "svi neženje su neoženjeni" istinita je jednostavno zato što je definicija neženje osoba koja nije u braku.
Verifikacijski princip Ayerov verifikacijski princip igra ključnu ulogu u njegovom pristupu saznanju. Ovaj princip tvrdi da je značenje rečenice smisleno samo ako je moguće empirijski provjeriti njezinu istinitost. Prema tome, izjave koje ne mogu biti empirijski provjerene (npr. metafizičke ili religijske izjave) nemaju kognitivnu vrijednost, odnosno nisu informativne o svijetu.
Problem saznanja kod Ayera Ayer se suočava s nekoliko ključnih problema epistemologije:
Kako razlikovati opravdano vjerovanje od pukog mišljenja?
Prema Ayeru, opravdano vjerovanje mora biti empirijski potvrdivo. Ako nema empirijskog temelja, vjerovanje je neutemeljeno. Skepticizam prema vanjskom svijetu
Ayer priznaje da smo ograničeni našim osjetilima i da je naše znanje o vanjskom svijetu posredno, no odbacuje radikalni skepticizam. On tvrdi da, iako naše osjetilno iskustvo možda nije savršeno pouzdano, ono je najbolji izvor saznanja kojeg imamo. Opravdanje znanstvenog saznanja
Ayer ističe da su znanstvene tvrdnje validne jer se temelje na empirijskim dokazima i mogu biti podložne verifikaciji. Znanost je za njega model racionalnog istraživanja jer se temelji na iskustvu i logičkim analizama. Kritike Ayerove epistemologije Ayerova teorija naišla je na kritike, prvenstveno zbog problema s verifikacijskim principom. Jedan od problema je što sam princip ne može biti empirijski provjeren, što ga čini samokontradiktornim prema vlastitim standardima. Također, njegov stav da metafizičke, etičke i religijske izjave nemaju smisla naišao je na kritike jer mnogi filozofi tvrde da te oblasti imaju inherentnu kognitivnu vrijednost, čak i ako ih ne možemo empirijski provjeriti.
Ukratko, Ayerov problem saznanja usredotočuje se na ulogu iskustva u stjecanju znanja, odbacujući svako znanje koje nije empirijski provjerljivo ili analitički istinito.