Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
RAZMETNO LJETO Barbara Kingsolver
Knjiga paralelno prati tri odvojene, ali labavo povezane priče – prva se tiče šumske nadzornice Deanne Wolfe čija su tajna strast kojoti. Ona je provela posljednje tri godine u šumi u zebulonskom okrugu prateći hoće li se ti specifični grabežljivci vratiti u područja iz kojih su ih istjerali uplašeni farmeri. Kad se to i dogodi, i druge se stvari počnu događati Deanni – misteriozni stranac u šumi, namijenjen samo njoj, na pragu sredovječnosti. Druga priča je priča o dvoje staraca, Nannie Rawley i njezinom susjedu Garnettu Walkeru, koji dijele među između svojih posjeda – starica je prava hipijevka, dok je Garnett Walker pobornik znanstvenog pristupa u uzgoju biljaka, što je razlog za brojne svađe među njima. Međutim, ne svađaju se oni zapravo jedno s drugim, već se nakon svojih dugovječnih, ali pomalo promašenih života žele razračunati sa samima sobom i svojim životnim izborima. Treća priča govori o Lusi Malufski, polužidovki – polumuslimanki koja se udala za lokalnog farmera. Kako se uklopiti nakon smrti supruga i kako sama održavati farmu pitanje je na koje će Lusa sama morati naći odgovor, dobivši ipak pomoć na mjestima na kojima je nije očekivala. U globalu cijela je priča prilično putena, s opisima prirode i ljeta onako kako zamišljam da je i ljeto kod nas bilo ove godine: masno, ljepljivo, bogato, puno komaraca i sparno. U „Razmetnom ljetu“ sve buja, cvate, izlaže svoje čari i privlači suprotni spol. Jer ruku na srce, životne funkcije, osim rođenja i smrti nad kojima baš i nemamo kontrolu, svode se na razmnožavanje, a naši junaci, tj. junakinje u tome baš i nisu imali uspjeha – Nannie i Garnett su u već poodmakloj dobi, a nemaju nikoga da ih naslijedi, Lusa je postala udovica prije nego što je imala priliku za djecu, a Deannu to zapravo nikad nije zanimalo. Dvije zanimljivosti: priča počiva na predrasudi koji prema grabežljivcima imaju ljudi. Naime, grabežljivci, kojih je u nekom ekosustavu brojčano najmanje, neobično su važni: oni održavaju prirodnu ravnotežu sustava tj. biljojeda u njemu. Ako ubijete nekog biljojeda, oni su zbog svoje uloge u hranidbenom lancu genetski predisponirani na veliko potomstvo, pa jedan biljojed manje ili više ne znači toliko. S druge strane, grabežljivci se razmnožavaju u ograničenom broju i treba im dugo da odgoje svoje mladence, stoga ako ubijete grabežljivca, on je u ekosustavu praktički nezamjenjiv i zbog njegova nestanka može se značajno poremetiti prirodna ravnoteža. Razmislite o tome.