Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad:
53,00 €
Riječnik šatrovačkog govora Tomislav Sabljak
Šatrovački govor, ili jednostavno "šatra", je oblik hrvatskog slenga ili argota, koji je najčešće povezan s urbanom mladeži i subkulturama, posebno u Zagrebu i drugim dijelovima bivše Jugoslavije. Koristi se kao tajni ili kodirani jezik, često među grupama koje žele komunicirati bez da ih lako razumiju autsajderi, poput policije, učitelja ili roditelja.
Glavne karakteristike šatre: Preokretanje riječi: Glavna značajka šatre je preokretanje slogova ili dijelova riječi. Ova inverzija može biti različita, ovisno o složenosti i kreativnosti govornika. Na primjer:
Riječ "mlad" postaje "dlam". "Cura" može postati "racu". "Frend" se može preokrenuti u "dnerf". Igra i dinamika: Šatrovački nije samo inverzija riječi, već uključuje i sleng izraze specifične za određene grupe. Stalno se razvija, što ga čini živim i fluidnim jezikom. Novi izrazi mogu se stvarati prema zvučnosti ili posuđivati iz drugih jezika, poput engleskog.
Kulturni podtekst: Šatra često nosi prizvuk pobune, humora ili nekonformizma. Usko je povezana s urbanim subkulturama poput punkera, repera i uličnih bandi, koji je koriste kao simbol identiteta. Popularizirana je kroz glazbu, posebno u hrvatskoj hip-hop i rap sceni.
Nestandardna gramatika: Uz preokretanje riječi, šatrovački često koristi nestandardnu gramatiku koja odstupa od pravilnog hrvatskog jezika. To može uključivati izostavljanje ili mijenjanje završetaka riječi, korištenje neformalnih skraćenica i stvaranje novih idiomatskih izraza.
Primjeri rečenica: Standardni hrvatski: "Idemo van s ekipom." Šatrovački: "Medoi nav s mopike." Porijeklo i upotreba: Šatra se smatra da potječe iz raznih europskih argota koje su koristile marginalizirane zajednice, poput kriminalaca i podzemnih grupa, kao način tajne komunikacije. Ima sličnosti sa sličnim slengovima ili argotima koji se koriste u drugim zemljama (npr. Verlan u Francuskoj). Tijekom vremena postala je popularna, osobito u urbanim sredinama poput Zagreba.
Danas se šatrovački još uvijek može čuti u neformalnim razgovorima među mladima, iako je njegova upotreba rjeđa u usporedbi s ranijim desetljećima. I dalje ima snažnu kulturnu prisutnost u glazbi, filmovima i uličnoj umjetnosti.