Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
Standardni jezik Dalibor Brozović
Brozović se prvi put javlja 1946. novinskim člancima i prijevodima poezije, a prvi znanstveni rad »Regionalno i dijalektalno u novijoj hrvatskoj lirici« objavio je u časopisu Hrvatsko kolo, 5, 1952., br. 4. Prevodio je rusku, ukrajinsku, poljsku, bugarsku, makedonsku, češku, arapsku, staroegipatsku i američku poeziju na hrvatski, a hrvatsku i makedonsku na esperanto. Objavljivao je pjesme na esperantu i na hrvatskom, a na hrvatskom i zanimljiv putopis po Bugarskoj. Jedan je od zaslužnih za Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967., vrlo aktivan u hrvatskom proljeću i u politici od 1988., i dalje. Bio je potpredsjednik HDZ-a od 1989., zastupnik u Saboru 1992–1995. te predsjednik Hrvatsko-bugarskog društva i predsjednik Hrvatskog saveza za esperanto. Sudjelovao je u stvaranju hrvatskoga novca kao i izdavanju poštanskih maraka u Republici Hrvatskoj. Dalibor Brozović ostvario je opsežan znanstveni opus neobično velike širine interesa. Proučavao je materinski jezik u svim vidovima njegove opstojnosti, ali se mnogo bavio i ostalim slavenskim jezicima i baltoslavistikom, esperantom, afričkim jezicima, romskim jezikom, tipologijom odnosa između ljudskih jezika i kolektiva prema raznim kriterijima itd. Na svim tim područjima postigao je vrhunske rezultate. Takva ocjena u prvom redu vrijedi za proučavanje fenomena standardnoga jezika. Radi se o prilozima skupljenima u knjizi Standardni jezik (MH 1970), ali i o mnogim drugima. Sama je knjiga Standardni jezik doživjela veliki odjek u znanstvenim krugovima i u domovini i izvan nje, a također je i u kritici dočekana s velikim priznanjima. Radoslav Katičić naglasio je kako je Brozović udario temelje općoj teoriji standardnih jezika koja razvija jezičnu znanost u svjetskim razmjerima. Standardni jezik donosi i nove temelje periodizacije hrvatskoga književnog jezika, posebice s obzirom na početak hrvatskoga jezičnog standarda, pa te ideje, iako su već bile najavljivane u znanosti, svakako predstavljaju pravo otkriće i neprolazno ostvarenje.