Tesarski armirački i betonski radovi na gradilištu Gorazd Bučar
Šifra: X17-157
Dostupnost artikla: Artikl nije dostupan
Autor
Gorazd Bučar
Uvez
Tvrdi
Izdavač
Građevinski fakultet, Osijek
Godina izdavanja
1997
Stranica
319
Stanje
Rabljeno / Odlično očuvano 10/10
19,91 €
Proizvod trenutno nije dostupan
Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
Tesarski armirački i betonski radovi na gradilištu Gorazd Bučar
Početkom šezdesetih godina, kratko vrijeme nakon što sam se zaposlio u jednom većem građevinskom poduzeću, povjereno mi je vođenje pogona gdje su se radile oplate, obrađivao betonski čelik i pripravljao beton. Do današnjih dana ostao sam vezan za to područje.
Od šezdesetih godina beton postaje dominantan materijal za građenje svih vrsta građevina kod nas i u svijetu. Ako je devetnesto stoljeće ostalo obilježeno građevinama od čelika, dvadeseto će ostati u povijesti zapamćeno po građevinama od betona.
U spomenutom sam razdoblju prošao kroz sva razvojna razdoblja građenja oplatama, monolitnim i montažnim betonom.
Bio sam u skupini inženjera koja je tih godina preorijentirala tvornicu šperploča u Blažuju kod Sarajeva na proizvodnju ploča za oplate. Uskoro su izrađene prve prenosive ploče s oplatnom plohom od šperploče. Betonske površine zidova i podgleda ploča više nije trebalo žbukati.
Beton se počinje oblikovati i na vidljivim površinama građevina. U stručnoj je literaturi ostala zabilježena fasada robne kuće u Mostaru, gdje sam rješio izlijevanje u betonu motiva sa stećaka.
Bio sam na čelu skupine koja je projektirala i radila u Tvornici montažnih zgrada kod Sarajeva. U tvornici sam radio na proizvodnji dijelova za mnoge mostove, gospodarske zgrade i dijelove za oko šest tisuća stanova.
Najuspješniji mi je pothvat projekat i vođenje izgradnje "Staze za bob i sanjkanje na Trebeviću", izvedene za XIV. zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine i staze u Latviji kod Rige, koja je izvedena 1986. godine. Na navedenim je stazama izvedena zakrivljena ploča promjenjivoga poprečnog presjeka na oko šest tisuća metara površine bez korištenja oplata.
Projektirao sam i izveo prvu tvornicu betona u Sarajevu, satnog učinka 2 x 70 m3 / sat, gdje je jedna linija bila osposobljena za proizvodnju u zimskim uvjetima. Nakon gotovo dvadeset godina provedenih u građevinskoj operativi nastavio sam raditi kao nastavnik i istraživač na Građevinskom Fakultetu i Institutu u Sarajevu a poslije 1992. godine kao nastavnik na Građevinskim fakultetima u Osijeku i Rijeci.
Stečena sam iskustva objavljivao u znanstvenim i stručnim časopisima i četiri knjige. Pri kraju karijere odlučio sam sažeti znanja i iskustva iz oblasti tesarskih, armiračkih i betonskih radova s poglavljima o proračunu cijena građevinskih radova u knjizi namijenjenoj studentima i građevinskim inženjerima.
Od tri diplomirana građevinska inženjera, dva se zapošljavaju i rade na izvođenju građevina, ili su poslom vezani za izvođenje. Dostupna stručna literatura iz ovih oblasti oskudna je i zastarjela. Knjigu sam namijenio građevinskim inženjerima na gradilištima, studentima građevinskih i srodnih fakulteta kao dopunsku udžbeničku literaturu i ostalim djelatnicima koji opslužuju graditeljstvo. Kada sam rješavao način izvođenja pojedinih konstrukcija ili cijelih građevina, držao sam se načela: Ne postoji najbolje rješenje izvođenja u općem smislu. Najsuvremeniji strojevi i uređaji ne daju istovremeno i najpovoljnije rješenje. U svakom pojedinačnom slučaju, građevinski inženjer mora istražiti i predložiti najpovoljnije tehnološko i organizacijsko rješenje uz tržno prihvatljivu cijenu. Ova je knjiga doprinos inženjerskom pristupu u rješevanju zadataka.