Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
TITO U VATIKANU Silvije Tomašević
U vrijeme kad papa Benedikt XVI. prvi put posjećuje Hrvatsku, u kojoj je njegov prethodnik blaženi Ivan Pavao II. bio tri puta - Silvije Tomašević, dugogodišnji dopisnik brojnih hrvatskih medija iz Rima, podsjeća na prvi i jedini boravak Josipa Broza u Vatikanu.
Prvi je put šef neke socijalističke države službeno posjetio Svetu Stolicu u ožujku 1971. godine. I danas mnogima u Vatikanu nije drago što je papa Pavao VI. primio onoga tko je dao zatvoriti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. S druge strane, Tomaševiću je isusovac Federico Lombardi, predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice, rekao kako je Vatikanu bilo važno otvaranje prema čelniku Pokreta nesvrstanih, a i koji je upravljao državom ipak drugačije od drugih komunističkih diktatora. Jugoslavenski je maršal četvrt stoljeća prije posjeta rimskom prvosvećeniku tražio stvaranje državne katoličke crkve, odvojene od Svete Stolice, ali je u međuvremenu shvatio da su katolici pretvrd orah i želio se u što boljem svjetlu predstaviti Zapadu. Prema nekim izvorima, Tito je bio pozvao Papu u posjet Jugoslaviji već u kolovozu 1971. godine. No, možda bi za određene vatikanske krugove bio previše odlazak Svetog Oca u komunističku zemlju, čijem se dolasku i službeni Beograd protivio. Toliko da u Jugoslaviju nije uspio doći ni Papa Putnik - Ivan Pavao II. U mozaičnoj knjizi Tito u Vatikanu iznose se i detalji o tome kako se u Vatikanu gledalo na Tita, komunizam, Jugoslaviju i Hrvatsku. Tomašević ne govori samo o Titovu posjetu Svetoj Stolici nego - na temelju uglavnom talijanskih knjiga, lista L&rsquo, Osservatore Romano i razgovora s kardinalom Silvijem Oddijem, monsinjorom Milanom Simčićem i drugima - priču publicistički širi na posljednjih sedamdesetak godina 20. stoljeća. Dotiče se suđenja nadbiskupu Stepincu, stradanja biskupa i svećenika u drugim socijalističkim državama, lažnih svjedočenja špijuna na kojima se gradio napad na papu Pija XII., iznenađujućeg posjeta Cvijetina Mijatovića, predsjednika Predsjedništva SFRJ, papi Ivanu Pavlu II., itd.
Susret Tita kao šefa socijalističke države i Pape kao suverena vatikanske države i poglavara najveće vjerske zajednice u svijetu imao je te 1971. godine povijesno značenje. Razgovor pape Pavla VI. i maršala Tita trajao je čak 75 minuta, što je bilo više negoli s bilo kojim državnikom koji je do tada bio u Vatikanu. "Danas smo, na određeni način, prisustvovali susretu dvojice velikih revizionista." (Enzo Bettiza u Corriere della Sera) Da prethodno u Vatikanu nisu bili sovjetski dužnosnici, možda se Tito ne bi usudio doći k Papi.
Silvije Tomašević rođen je 1949. godine u Zagrebu, a za Večernji list počeo je pisati 1970. iz Rijeke. U zagrebačkoj redakciji Vjesnika radi od 1975. godine kao novinar i urednik više rubrika te s mjesta urednika vanjske politike 1984. Odlazi za dopisnika Vjesnika i Večernjeg lista iz Italije i Vatikana. Godine 1990. postaje dopisnik Slobodne Dalmacije, a sada iz Rima izvještava za Večernji list i HRT. Hina, Nova TV, BBC, Deutsche Welle, RAI International... neki su od medija s kojima je surađivao, izdavao je bilten na talijanskome o religijama na Balkanu te je sudjelovao na više konferencija i u televizijskim raspravama o vjerskim zajednicama. Tomašević je 1994. godine objavio knjigu Ivan Pavao II., koja je prevedena na pet jezika, 2003. izdane su njegove Pape kroz povijest, a 2009. godine knjiga Dvojica papa. Suautor je knjiga Cardinali del terzo millennio, objavljene 1996., te Papa Ivan Pavao II. iz 2005. godine.