Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad:
53,00 €
Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji Bora Ćosić
Pišući "Ulogu moje porodice u svetskoj revoluciji" (u godinama 1966-1969), autor ove knjige nije slutio da će dočekati kraj te revolucije, a skoro i svijeta u kome ona je izvedena. Možda se uslijed toga javlja mnoštvo veselih slika koje ispunjavaju ovu knjigu, i to na mjestima gdje bi svatko očekivao tragediju i dramu. Nastavljajući tim putem, Bora Aosić natovario je još oko 40 naslova, uvijek brkajući veselo i neveselo u jednoj organiziranoj dezorganizaciji i u nekakvom sistematskom građenju odsustva svakog sistema. To mu se osvetilo na način da je kroz ove knjige iskazao svoju vlastitu shizofreniju: tako je jedan dio napisan od "homo ludensa", drugi od "homo philosophusa".
U prvu grupu spadaju "Priče o zanatima", debeli roman "Tutori", pripovijest "Bel tempo" - koje sakupljaju sve što se u njegovom svijetu dogodilo na način ludički, ali i na onaj drugi, posve luđački. Ako postoji vesela esejistika, onda tu dolaze knjige "Sodoma i Gomora", "Dobra vladavina", "Mixed-media", "Sadržaj Kazalo", "Barokno oko". U njima nalazimo mnoge artikle jedne prodavaonice u kojoj bi se mogao pokupovati svijet, samo umanjen i upakiran u kutijice. Kutija, polica, registar i knjiga prihoda-rashoda, nalaze se tamo gdje bi u "klasičnim" knjigama bili sadržaj, zaplet, ličnosti i događaji između njih. A da se i u klasičnim pripovijestima događalo nešto slično podsjetimo se knjige koja se zove "Bouvard et Pecuchet", jedne od bazičnih iz Aosićeve predhistorije.
«Pogled na revoluciju, rat, velika povijesna zbivanja opisana su iz perspektive dječaka. Njegovo pričanje, šturo i jednostavno, otkriva svu apsurdnost i laži svijeta “izvan obitelji”. Roman koji osvaja svojim jednostavnim, čitkim stilom, nasmijat će vas gotovo doslovno “do suza”, do otkrivanja potpunog besmisla i dehumanizacije jednog sistema. Za vrijeme balkanskih ratova autor tako utjecajnih knjiga kao što je "Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji" i na kraju svih iluzija oslobođene knjige "Nulta zemlja" postao je jednim od najvažnijih intelektualnih glasova s jugoistoka Europe.» Sybille Cramer, Frankfurter Rundschau
Bora Aosić (Zagreb, 1932), odrastao i školovao se u Beogradu, od 1992. živi u Rovinju i Berlinu. Od nadrealističkih početaka 1956. godine objavio pedesetak knjiga od kojih je najpoznatija "Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji". Među zadnjima su "Carinska deklaracija", "Nulta zemlja", «Izgnanici» te zbirke pjesama "Irenina soba" i "Mrtvi" koja je tiskana samo na njemačkom jeziku. Godine 2002. na Leipziškom sajmu knjiga dobio Nagradu za europsko razumijevanje. Knjige su mu prevedene na njemački, francuski, talijanski, engleski, mađarski i ruski jezik, čime je, uz Imre Kertesza, postao jednim od najvažnijih intelektualnih glasova s jugoistoka Europe.